Rukovodilac za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Samir Lačević izjavio je da štednja građana predstavlja značajan resurs kojem se treba posvetiti naročita pažnja i omogućiti onim građanima koji imaju viškove novca da te viškove uključe u ekonomske tokove. Brojne su mogućnosti za animiranje svih koji u BiH imaju viškove novca kroz industriju osiguranja, tržište kapitala, tržišta novca, mikrokredita itd. Za takvo nešto treba dati prednost domaćem kapitalu, osigurati mu maksimalno povjerenje, a preduslov je da pravni okviri finansijskih tržišta u BiH budu sinhronizirani i okrenuti rastu i razvoju.
Rukovodilac za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Samir Lačević izjavio je da štednja građana predstavlja značajan resurs kojem se treba posvetiti naročita pažnja i omogućiti onim građanima koji imaju viškove novca da te viškove uključe u ekonomske tokove.
- Brojne su mogućnosti za animiranje svih koji u BiH imaju viškove novca kroz industriju osiguranja, tržište kapitala, tržišta novca, mikrokredita itd. Za takvo nešto treba dati prednost domaćem kapitalu, osigurati mu maksimalno povjerenje, a preduslov je da pravni okviri finansijskih tržišta u BiH budu sinhronizirani i okrenuti rastu i razvoju – izjavio je Lačević za Fenu.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je povodom Svjetskog dana štednje da su ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra 2017. dosegli dosad najviši zabilježeni nivo od 11,02 milijarde KM. Prema podacima CBBiH, depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama.
- Činjenica je da ekonomska teorija ne poznaje situacije gdje imate tako skroman rast društvenog bruto proizvoda, a u istom periodu tako značajan rast štednje građana. Jedan od glavnih razloga za to mogao bi biti neizgrađenost finansijskog tržišta koje nije u mogućnosti da apsorbira viškove novca koje imaju građani i naravno dosadašnja poslovna politika banaka koje su povoljnijim kamatnim stopama stimulisale štednju građana - dodao je Lačević.
S druge strane, po njegovim riječima, bilježimo skroman rast kreditne aktivnosti banaka.
- Razlozi za takvo nešto su također brojni – od rigidne regulative do nepostojanja projekata ili, da kažemo, nepostojanja kreditne politike – dodao je Lačević.
Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat te su zaključili da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.